Brusnik, samotna vulkanska hrid

BRUSNIK, 43°00' N i 15°48' E, nenaseljeni otočić, 12 NM zapadno od Komiže i 2 NM jugoistočno od otoka Sveca (Sv.Andrija). Otočić je dug 320 m, širok 205 m, visok 30 m i zauzima površinu od 4,5 ha. Uz otočiće Jabuku i Kamik jedan je od najmanjih u ovom dijelu arhipelaga.

Otok je od 1951. zaštićen kao spomenik prirode, poseban zbog svoje geološke strukture, ali i biljnog i životinjskog svijeta od kojih su neke vrste i endemi.

Istočna strana Brusnika strma je i stjenovita dok se zapadna blaže spušta prema moru, tvoreći ondje malo žalo od prekrasnih oblutaka. Stijene su eruptivni konglomerati, slijepljeni sedimentima vapnenca. Sredinom otoka proteže se udolina uz čije se strane uzdižu masivne stijene od dijabaza. Dio otoka pod morem prošaran je kanalima kroz koje morska voda prodire na površinu. Ovu blagodat prirode iskoristili su komiški ribari, ogradili pojedina mjesta s morem, i dobili tako «jastožere», jezerca – bazene za čuvanje ulovljenih jastoga. One su im za vrijeme ribolova, u jesenjim i proljetnim mjesecima, omogućavale duži boravak u vodama oko Brusnika. Za jakog juga, koje u zimskim mjesecima zna puhati olujnom jačinom, udolina na otoku ispuni se morem tvoreći tako od jednoga, dva odvojena otočića.

Ovaj otok mjesečevog reljefa, pruža vrlo oskudne uvjete za život koji usprkos tome cvate i buja na sebi svojstven način. Nailazimo tu na endemsku biljku brusničku zečinu (podvrstu dubrovačke zečine), obilje kapara, koji se od svibnja kiti prelijepim, nježnim cvjetovima, rastu ovdje i stablašice sa svojim predstavnikom tamarisom, ali i druge biljne vrste donesene, pretežno, ptičjim izmetom ili vjetrom. Od faune je najinteresantniji, a ujedno i najpoznatiji predstavnik, endem, brusnička crna gušterica čiji mužjak duž boka ima pjege predivne tirkizno-modre boje, koje se, iz daljine doimaju poput pruge. Ima tu i zečeva dopremljenih prije nekoliko godina, najvjerojatnije iz nečijeg hira. Ove brze i plahe životinje prilagodile su se novom staništu i vrlo ih je teško zamijetiti. Ipak, najbrojniji stanovnici ovog, po svemu jedinstvenog otoka, jesu galebovi, koji se na njemu i gnijezde. Ovo je tek mali dio priče o Brusniku i svijetu na njemu i oko njega. Mnogo više pričali bi vam ribari u čije su mreže i vrše uplitani snovi o boljem sutra, u kojem bi bilo više smijeha nego briga kojima obiluje današnjica.

Krenite s nama na put prema ovom prastarom otoku koji u svojim stijenama još čuva vatru davno ugaslih vulkana. Uživajte s poštovanjem u ljepoti života na njemu.